Sorta (botanika)

Sorta je u botanici i poljoprivredi prirodna, odnosno kultivirana populacija sa karakteristikama koje je čine prepoznatljivom, unatoč slobodnoj hibridizaciji sa drugim populacijama iste vrste. To je taksonomski rang ispod podvrste, a iznad forme. U zoološkoj nomenklaturi izjednačena je sa rangom rase.^[3][4][5][6]

Status sorte uređuje Međunarodni kodeks botaničke nomenklature. Nije moguće sve gajene biljke uključiti u botaničku klasifikaciju, ali se sve mogu botanički svrstati do određenog stepena.^[7]

Sorta ili varijetet je također zvanični naziv prema Konvenciji Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih varijetata (eng., International Union for the Protection of New Varieties of Plants: UPOV). Kod kultiviranih biljaka se prepoznaje kao kultivar, odnosno kao "varijetet", u smislu križanac, sa posebnom zaštitom, zvanom pava proizvođača biljnih križanaca (engleski, plant breeders' rights), što zavisi od unutrašnje i/ili vanjske zakonodavne regulative.

Ovaj "varijetet" (koji se razlikuje od pravnog statusa) nije taksonomski rang u botanici, koji je regulisan Međunarodnim kodeksom za alge, gljive i biljke (engleski, International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants), niti nazivom "sorta" (regulisao Međunarodni kodeks nomenklature gajenih biljaka). Neki voćari koriste naziv "sorta" neprecizno, kao naprimjer, vinari, jer gotovo uvijek se odnose na varijante grožđa kao na "sorte".

1. ^ Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka
2. ^ Međunarodni kodeks zoološke nomenklature
3. ^ Regine Filler, Schutz biologischer Organismen Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine
4. ^ http://www.upov.org Arhivirano 13. 6. 2007. na Wayback Machine UPOV-verdrag van 1991.
5. ^ https://web.archive.org/web/20090117003744/
6. ^ http://mineco.fgov.be/intellectual_property/patents/depot6_nl.htm Arhivirano 17. 1. 2009. na Wayback Machine.
7. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)